Ljetni mjeseci razdoblje su u godini kada je najveća potreba za krvi, razlog čemu su česte prometne nesreće, ali i manjak stalnih dobrovoljnih darivatelja krvi zbog godišnjih odmora.
„Iako zasada nemamo problema sa zalihama, ljeto je uvijek vrijeme kada upućujemo apel za darivanje krvi, jer imamo otežan način prikupljanja krvi zbog odmora i nemogućnosti organiziranja akcija u radnim kolektivima“, kazala je pročelnica transfuzijskog centra Kliničke bolnice Mostar, prim.dr. Jadranka Knežević.
Krv mogu darovati svi zdravi ljudi od 18 do 65 godina starosti, a statistike iz BIH govore kako se na na ovaj humani čin u našoj zemlji puno češće odlučuju muškarci, nego žene.
„Čak 90 % dobrovoljnih darovatelja krvi su muškarci, mada se u zadnje vrijeme povećava i broj žena. Primjećujemo i kako među darovateljima imamo manje viskokoobrazovanih, a najčešća populacija darivatelja krvi su sa srednjom stučnom spremom.Imamo i porast onih koji krv daruju po prvi put, što je nama vrlo važno jer očekujemo da će doći još koji put“, kazala je dr. Knežević.
U proteklih 5 godina broj darovatelja krvi u BIH se udvostručio, mada još uvijek ne zadovoljavamo potrebe, koje su u BIH 3 % darivatelja krvi. Zasada imamo 1%, dok je ranije bilo tek 0, 85%.
Cilj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je da 2020. godine sve zemlje dođu do svojih rezervi krvi kroz dobrovoljno neplaćeno davanje krvi.
Danas u samo 62 zemlje u svijetu se nacionalne zalihe krvi osiguravaju 100% kroz dobrovoljno neplaćeno davanje krvi, dok 40 zemalja još zavisi od obiteljskog davanja ili čak plaćenih donatora, doznajemo iz Crvenog križa FBiH.
Detaljnije o ovoj temi poslušajte u AUDIO prilogu.