Roberto Salinas Price preminuo je jučer u Mexico Cityju u 77. godini nakon kratke bolesti, javili su nam iz Turističkog društva "Troja - Gabela" iz Čapljine, iz kojega su održavali bliske kontakte s meksičkim znanstvenikom.
Tko je Salinas Price?
Službena biografija veli rođen je u Mexico Cityju 1936. godine, a školovao se u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je na koledžu St. John u Anapolisu diplomirao filologiju. Najveći dio života posvetio je proučavanju Homerovih dijela Ilijade i Odiseje. Glavna hipoteza Priceovih homerskih studija je da zemljopisne informacije o Ilijadi i Odiseji jasno ukazuju na to da je Trojanski rat bio u dolini Neretve.
Objavio je djela "Homerova slijepa publika" (1985.), "Atlas Homerove geografije" (1992.), "Homerski šapati" (2006.). Smrt ga je zatekla na završetku četvrte knjige, navodi se u priopćenju Turističkog društva "Troja-Gabela", koje njeguje sjećanje na jednu teoriju koja je kao bomba odjeknula našim krajevima, a eksplozija se čula i još dalje.
Naša Troja?
Bilo je to sredinom osamdesetih, kada smo prvi put čuli za čovjeka koji je iz dalekog svijeta stigao u malu Gabelu s teorijom da su nas čitavo vrijeme lagali - i kako velika Troja nikada zapravo nije bila u maloj Aziji, nego baš ovdje, u nas, na potezu između ušća Krke, s jedne, i Bokokotorskog zaljeva, s druge strane - znači u dolini Neretve i okolo.
Lijepo je zvučalo to što nam govori Meksikanac s američkom diplomom, koji je Homera imao u malom prstu, a arheologiju smatrao životnim pozivom - i baš zato smo mu vjerovali da je upravo on iščitao ono što nitko drugi nije - da je Odisej lutao našim jadranskim otocima, da su se razne mitske antičke "ale i bauci" krili u bosanskim planinama. I ne samo to, s oduševljenjem smo prihvatili krunu njegove teorije - trojanski Ilij locirao upravo u našu, uspavanu hercegovačku provinciju, u Gabelu!
Onda je krenulo, Salinas Prajs (tada se tako uglavnom pisalo) postao je omiljen lik. Pokupovali smo čitavu nakladu njegove knjige "Homerova slijepa publika", zaludjeli se vrlo brzo "istinom koju su nam krili" i zbilja je bilo ugodno živjeti s mišlju da je baš ovdje nekada cvjetala civilizacija, i nastala ta priča koju znaju svi u cijelom svijetu. O, kako je bilo lijepo čuti da je baš ovdje nastao i vozikao se Trojanski konj! Bio sam dijete, a Troja u gabeli došla mi je kao naručena. Raja iz haustora i okolnih zgrada odbacila je ustaljenu igru "ta-ta" u kojoj su postojali partizani, s jedne, i švabe s druge strane, odbacili smo prastaru podjelu na kauboje i indijance, od dolaska Salinasa Pricea najednom smo se počeli igrati Trojanskog rata, uzimajući uloge Prijama, Menelaja, Odiseja, Hektora, Ahila. Zapravo, Cure su se "čambale" za ulogu Helene, a bome bilo je kandidata i za Parisa. Ja nisam bio od ovih posljednjih, samo da pripomenem, da ne bude zabune.
Uglavnom, ono što sam htio reći - bio je to hype kakav nisu dosegle ni famozne i još uvijek aktualne Osmanagićeve Bosanske piramide u Visokom, a s obzirom na puno manje medija u ona vremena. Još ako uzmemo u obzir ideološki hermetizam medija, kakav se pokazao baš na jednom drugom hercegovačkom slučaju, Ukazanju u Međugorju, ne puno prije Priceovog "otkrića", onda je fenomen Troje u Gabeli još više zanimljiv.
Bilo kako bilo, hype je potrajao nekoliko godina, a tek nakon toga javili su se neki koji su bili skloni nazvati Salinasa šarlatanom, a kamene ostatke u Gabeli običnim srednjovjekovnim kamenjem. Smatrali smo ih znanstvenim konzervativcima, kivnima na otkriće baš u našim krajevima, a ni Roberto se nije predavao, ustrajao je u svom "čitanju" Homerove geografije - i do kraja života tvrdio - Troja je u Hercegovini!
A mi? Mi smo u međuvremenu ratovali, ne tako slavno i sjajno kao Trojanci i Grci (srećom, i ne tako dugo), pomalo zaboravivši Troju, jer smo imali i druga posla. U međuvremenu se Price vratio ovamo da nas podsjeti na svoje otkriće, u međuvremenu se pojavio i onaj famozni holivudski hit film pod imenom "Troja", međutim, nekako smo se slabo opetovano prihvatili "naše" Troje. Nekada smo si obećavali turistički zamah na račun toga, a sada, osim skupine entuzijasta i društva "Troja - Gabela" iz Čapljine, nema veće i opsežnije akcije po tom pitanju.
Salinas Price nas je, ako ništa, posredno pozvao da pogledamo dalje u prošlost i da se prisjetimo da je ovdje bilo civilizacija i prije nas. Pozvao nas je na istraživanje tla po kojem hodamo, na osluškivanje vjetra koji nosi huk minulih vremena. Pozvao nas je da pobjegnemo iz učmalosti današnje civilizacije i tražimo tragove nekih civilizacija koje su ovdje bile davno prije nas. Ne nužno one trojanske, ali ipak nekih civilizacija, po kojima tako olako gazimo, smatrajući ovu svoju ultimativnom. I smatrajući je civilizacijom.