U Hercegovini se sve više bere smilje, ljekovita biljka na čijem cvijetu sakupljači zarađuju od 2,5 KM pa i do 4 KM za kilogram svježeg cvijeta.Usporedbe radi, prije 15 godina cijena otkupa je bila 0, 30 pf .

Stoga, posljednjih godina svi žele ovu besmrtnu biljku, a ukoliko se berba, koja je uglavnom nestručna, nastavi ovakvim tempom, ova biljka bi uskoro mogla nestati u Hercegovini.

"Do prije par godina, smilje se moglo naći svugdje u Hercegovini, a danas već govorimo o tome da je smilje ugrožena vrsta, što je rezultat nepažnje i nedovoljne edukacije berača“, kazala je doc.dr.sc Danijela Petrović, v.d. dekanica Agronomskog i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Smilje je najbolje brati kada je 50 % cvjetova na biljci, negdje od 1. lipnja do 1. kolovoza, te ponovno u listopadu.

Jednako važno je da se bere ručno, a ne motornim pomagalima, kao i da se pazi da ostane 30-50 grmova u punom cvatu na toj lokaciji.

Dobra strana ove priče je da je plantažni uzgoj smilja uhvatio maha.

"Svi koji se odlučuju na taj posao, a nedostaje im edukacije, mogu se za stručne savjete javiti meni i mojim kolegama na Agronomskom i Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru“, kazala je doc.dr.sc. Petrović.

U kozmetičkoj industriji prava je pomama za eteričnim uljem od smilja, jer obnavlja kolagen, sastojak koji se nalazi u planetarno popularnim dnevnim francuskim kremama. Od tone smilja dobije se litra i pol eteričnog ulja i trenutno  je ovo ulje skuplje od srebra.

Mi smo baš sretno podneblje, jer smilje raste samo kod nas i na Korzici.

Osim smilja, Hercegovina je bogata i drugim ljekovitim biljkama, a uzgoj ljekovitog bilja je vrlo je važna gospodarska  grana koja itekako ima budućnost u BIH.

Možemo zaključiti kako su bh šume, planine, hercegovački krš, resursi koji mogu napraviti stotine radnih mjesta i milijune KM zarade, i to bez ulaganja, samo čuvanjem od uništavanja.

Detaljnije poslušajte u AUDIO razgovoru.